Kronična upalna bolest kože koja se naziva atopijski dermatitis se najčešće javlja u dojenjačkoj dobi, ali se može javiti i kod odraslih. Ova upalna bolest kože nastaje interakcijom genetskih čimbenika s čimbenicima okoliša. Djeli se na nealergijski i alergijski podtip.
Osnova bolesti je poremećaj funkcije i strukture zaštitne barijere kože koja dovodi do upale i aktivacije imunološkog sustava što dodatno oštećuje zaštitnu barijeru kože.
Atopijski dermatitis se očituje crvenilom uz svrbež i pojačanom suhoćom kože, a u ranoj dobi promjene zahvaćaju čelo i obraze te je moguće širenje na vlasište, ruke, noge i gornji dio trupa. Kasnije se promjene mogu lokalizirati na pregibnim stranama velikih zglobova, vrata, kapka, zapešća, škočnih zglobova i šaka.
U početku su promjene uglavnom vlažne dok u kasnijoj fazi prevladavaju suhe lezije. Određene su kliničke razlike kod alergijskog i nealergijskog oblika bolesti, no liječenje je jednako.
Oko 90% alergijskog dermatitisa ima genetsku podlogu te oboljela djeca najčešće dolaze iz obitelji u kojima netko od članova ima neku atopijsku bolest kao što je peludna hunjavica, astma, atopijski dermatitis i alergijski bronhitis.
Postavljanje dijagnoze je teško i zahtjevno, a od velike pomoći mogu biti anamnestički podaci, laboratorijski testovi i klinička slika. Glavni kriteriji su lokalizacija promjena i tipičan izgled, pozitivna obiteljska amneza o postojanju atopijskih bolesti, svrbež i tendencija ponavljanja promjena na koži.
Neki od sporednih znakova su hrapavost, povišena IgE protutijela u serumu, sklonost infekcijama kože, konjuktivitis, preosjetljivost na vunu, izraženost brazde ispod očiju, suhoća kože, hiperlinearnost tabana i dlanova, rani početak bolesti, suhoća usnica, nepodnošenje neke hrane, tamne orbite i svrbež kod znojenja.
Uspjeh liječenja ovisi isključivo o dobroj suradnji liječnika i roditelja koji trebaju biti educirani o bolesti kao i potencijalnim čimbenicima koji pogoršavaju bolest, ali i o pravilnoj njezi kože u mirnoj fazi bolesti.
Akutna faza bolesti zahtjeva kratkotrajnu primjenu topičkih kortikosteroida u kremama i vlažne obloge. I u akutnoj i u mirnoj fazi bolesti vrlo je važna svakodnevna njega i higijena kože. Tuširanje i kupanje imaju blagotvorni učinak na kožu, a temperatura vode mora biti između 32 i 33 stupnja te se ne smije kupati dulje od 10 minuta.
Kod akutne faze bolesti učinkovita je kupka od ulja koja se ne ispire s kože. Kupati i tuširati se treba sredstvima koja ne odmašćuju kožu poput sintetskih detergenta, pjenušavih gelova bez sapuna i ulja za pranje.
Nakon kupanja se koža suši nježnim tapkanjem bez da se trlja ručnikom. Nakon kupanja i tijekom dana se na kožu trebaju nanijeti emolijensi čiji su sastojci prilagođeni koži atopičara. Na taj će se način poboljšati zaštitni lipidni sloj, smanjiti isušivanje kože te ulazak alergena i mikroba u kožu.
Kada je zaštitna barijera kože očuvana smanjuje se svrbež i učestalost ponovnih upala kao i potreba za terapijom. Za vrijeme zimskih mjeseci važno je i smanjiti suhoću zraka u prostoru uz pomoć ovlaživača zraka.
Jesen je poznata po nižim temperaturama koje nisu pogodne za atopijski dermatitis i ekceme na osjetljivoj koži. Dokazano je da 89% osoba koje imaju kožu sklonu atopijskom dermatitisu pate zbog svrbeži. On je broj 1 razlog za pogoršanje kvalitete života!
Srećom u ljekarnama se pojavio novi La Roche-Posay proizvod po imenu Lipikar Stick AP koji je namijenjen koži sklonoj atopiji jer trenutno smiruje svrbež i omogućuje mirniji nastavak svakodnevice, a i života.
La Roche-Posay kao stručnjak za osjetljivu kožu, lansirao je proizvod koji trenutno umiruje napadaje svrbeži – bilo kada i bilo gdje! Lipikar Stick AP+ pogodan je za svaku torbicu i idealan za SOS trenutke napadaja češanja.
Njegova jednostavnost korištenja može pomoći svakom mališanu da sam nanese proizvod i smanji svrbež istog trena. Uz ovaj novi La Roche-Posay proizvod naučite svoje najmanje kako si samostalno pomoći u trenucima kada im, u njihovoj osjetljivoj koži, nije najugodnije!
