Kako skinuti krpelja

Sitni paučnjaci poznatiji kao krpelji, žive po drveću, livadama i žbunju. Oni spavaju zimski san i bude se kada temperatura zraka naraste preko 15 stupnjeva.

Njihova sezona je od travnja do kasne jeseni, a najviše su žedni u svibnju i lipnju. Većinom nisu zarazni, a kod ljudi se najčešće nalaze na mjestu gdje je koža mekana i vlažnija poput prepona, iza uha, na trbuhu i ispod pazuha.

U našim krajevima krpelji mogu prenijeti dvije bolesti, a to su Lyme borelioza i Krpeljni meningoencefalitis. Dok su u još prvom stadiju života nalaze svoju žrtvu, najčešće miša, a sišući krv zaražene životinje oni se zaraze i kasnije prenosi virus sljedećoj žrtvi.

Ozbiljne bolesti

Krpeljni lyme borelioza i meningoencefalitis su ozbiljne bolesti, ali je srećom mogućnost zaraze mala. U Hrvatskoj se zaraženi krpelji nalaze u sjevernom djelu zemlje.

Kod ljudi krpelji mjesto za ubod traže 6 sati, a zatim sat do dva buše kožu i tek tada počinju sisati krv. Kako bi se osoba zarazila potrebno je da krpelj sisše krv najmanje 10 sati. I zato kada primijetite krpelja na sebi morate ga što prije izvaditi. Na Medvednici se godišnje zabiljeći 5 slučajeva zaraze meningoencefalitisom.

Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest središnjeg živčanog sustava, a uzrokuje ju virus RNA iz roda Flavivirusa. RNA je podijeljen u više različitih tipova, a na čovjeka se prenosi ubodom zaraženog šumskog krpelja.

Virusna bolest

Ova virusna bolest je karakteristična za područje Europe i Azije, a u Hrvatskoj se pojavljuje između Drave i Save, an području Slavonskog Broda, u Gorskom Kotaru i na obroncima Medvednice.

Većina osoba koje pretrpe ugriz zaraženog krpelja ne oboli, a ako se bolest pojavi ona ima bifazičan tijek. Inkubacija traje 7-14 dana, a nalik je gripi.

U blagim slučajevima su simptomi nalik na virusne infekcije poput glavobolje, gubitak apetita, povišene temperature i gubitka energije. Kod težih je slučajeva je teže pogođena moždana funkcija, a manifestira se osjetljivošću na svjetlost, nemirom i pospanošću.

Najteži slučajevi

U najtežim slučajevima može doći do gubitka snage u mišićima nogu i ruku, pogoršanja sluha i govora, dvostrukom vidu i kome. Blaži oblici su česti, ali se simptomi najčešće krivo prepisuju gripi.

Lajmska boreliza je infektivna bolest koju uzrokuju bakterije spirohetne iz roda Borrelia, a do zaraze dolazi putem obadi, krpelja i komaraca.

Može se zaraziti i putem transfuzije, tijekom trudnoće ili putem seksualnog kontakta. Infekcija može biti fatalna ako se prenese s majke na dijete.

Prvi simptomi bolesti

Prvi simptom je osip, a mjesecima i godinama kasnije se mogu pojaviti zglobni, neurološki ili srčani poremećaji, kao i niz drugih simptoma koji nalikuju krpeljnom meningoencefalitisu.

Nekada se krpelj vadio tako da se prvo namazalo mjesto uboda kako bi se krpelj osušio nakon čega ga se vadilo. Danas se zna da krpelj koji se guši ispušta puno sline zbog čega se povećava vjerojatnost zaraze i zato krpelja treba izvaditi živog.

Mjesto gdje se nalazi krpelj ne smijete mazati uljem, kremom ili sličnim sredstvima. Vadite ga uz pomoć pincete tako da njome obujmite krpelja.

Uklanjanje krpelja

Primiti ga morate što bliže glavi, a ako pincetom dodirujete kožu to znači da ste dovoljno blizu. Kada krpelja zahvatite pincetom lagano ga izvucite van.

Nikako ne smijete raditi nagle pokrete jer krpelj može puknuti, nakon čega mu glava ostaje u koži. Polako vucite krpelja dok cijeli ne izađe, a mjesto uboda dezinficirajte alkoholom.

Ako dio krpelja ostane u koži pokušajte ga ukloniti pincetom, ako ne ide ostavite jer će vaše tijelo samo izbaciti taj dio van ili će ga apsorbirati.

Ako glava krpelja ostane u tijelu ne paničarite već otiđite liječniku i pratite stanje kao i mjesto uboda. Najveća opasnost oko ostanka glave je ta da je danas velik broj zaraženih krpelja.

Izbjegnite krpelje:

• nosite dugu odjeću ako nije prevruće
• mjesta koja nisu prekrivena odjećom namažite gelom protiv insekata ili pošpricajte sprejem
• u šetnji prirodom izbjegavajte grmlje i žbunje
• nakon povratka iz prirode provjerite odjeću, tijelo te se otuširajte

Ukoliko sumnjate da je krpelj s područja gdje postoji mogućnost zaraze u vama proveo više od 10 sati morate se obratiti liječniku. Moguća je zaštita pasivnom imunizacijom davanjem gotovih protutijela.

Psi češće pokupe krpelje nego ljudi jer su niži te su lakši plijen za krpelja jer hodaju po travnatim površinama. Kod pasa se koristi ista tehnika vađenja.

Dječja koža

Kod djece krpelji nisu rijetka pojava, a posebice kod one djece koja se često igraju u travi ili šumi. Krpelji dječju kožu lakše probijaju jer je vlažnija i mekanija od kože odraslih, a dječje tijelo je krpelju najbolja meta jer se može nasaditi bilo gdje.

Ako se krpelj kod djeteta primijeti ranije dijete ga samo može isčupati ni ne znajući što je to, a prilikom tog čupanja može ostati glava u tijelu. Ako je krpelj bio zaražen ostanak glave u tijelu će uzrokovati infekciju. Zato što prije posjetite liječnika.

Foto: Catkin/PixaBay