0.00 kn

Tvoja košarica

Sigurna kupnja
7. veljače 2020.

Zašto imamo noćne more?

Piše Ana Zibar
Ljudi trećinu svog života spavaju, što je prilično puno vremena, a za vrijeme spavanja uvijek sanjaju, mada se nekih snova niti ne sjećaju.  Ipak dok se nekih snova ne sjećaju, drugih se itekako sjećaju te im znaju biti još dugo u mislima, a samim time bude im interesiranje za njihovo značenje.  Što znanost misli o […]

Ljudi trećinu svog života spavaju, što je prilično puno vremena, a za vrijeme spavanja uvijek sanjaju, mada se nekih snova niti ne sjećaju. 

nocne-more

Ipak dok se nekih snova ne sjećaju, drugih se itekako sjećaju te im znaju biti još dugo u mislima, a samim time bude im interesiranje za njihovo značenje. 

Što znanost misli o snovima?

Znanost o snovima ne zna puno, ali zahvaljujući razvoju tehnologije postalo je moguće proučavati moždane aktivnosti za vrijeme spavanja, a znanstvenici i psiholozi širom svijeta nastavljaju dijeliti svoje rezultate.               

Svatko od nas je sanjao neki san u kojem su se događale čudne stvari koje su se u javi činile potpuno nebulozne. Ako vam zanima zašto se to događa, postoji nekoliko objašnjenja.       

Što mozak radi u snu?

Snovi su individualni, jer ljudi svakodnevno proživljavaju razne emocije i pojave na svoj način. Kad zaspite, vaš mozak nastavlja naporno raditi, raspoređujući trenutke u kratkoročnu i dugoročnu memoriju. 

On uspoređuje događaje koji su se nedavno odvijali s onima iz prošlosti. Zbog toga nekada sanjate trenutke iz djetinjstva kao što je igranje sa starim ljubimcem u sadašnjosti.

Trudnoća i san

REM faza

Sve se to događa u tzv. REM fazi spavanja, koja traje 10-20 minuta i ponavlja se nekoliko puta tijekom noći. Ova faza se još naziva i „paradoksalni san” koji je dobio svoje ime po fiziološkim sličnostima u budnom stanju osobe. 

U ovoj su fazi svi dijelovi mozga aktivni, osim onog koji je odgovoran za logiku. Pored toga se koncentracija serotonina i norepinefrina,koji su neurotransmiteri odgovorni za logiku i pažnju, tijekom spavanja smanjuje. 

Što je s noćnim morama? 

Švicarski i američki znanstvenici proveli su eksperiment u kojem su uspjeli pronaći odgovor na pitanja o noćnim morama. Po njihovom mišljenju, to je svojevrsni trening živčanog sustava koji pomaže osobi da se nosi s negativnim emocijama u stvarnom životu. Emocije koje osjećamo u snu nam pomažu razriješiti emocionalni pritisak i pripremiti osobu za moguće stresove u budućnosti.                   

Znanstvenici su proučavali aktivnost različitih dijelova mozga tijekom spavanja. 18 volontera se tijekom noći probudilo nekoliko puta te su bili pitani što su sanjali i jesu li ti snovi bili noćne more.

Zašto se javljaju noćne more?

Zahvaljujući njihovim odgovorima i analizi moždane aktivnosti, istraživači su identificirali dva područja mozga koja su odgovorna za noćne more. Ova se dijelovi mozga aktiviraju u istim situacijama kada se osoba osjeća zabrinuto ili uplašeno u stvarnom životu. 

Znanstvenici su također otkrili kako oni koji su sanjali noćne more duže i češće reagiraju smirenije na negativne stvari u stvarnom životu. 

Kada se javljaju noćne more

Veća je vjerojatnost da ćete imati noćnu moru u drugoj polovici noći. Noćne more mogu se pojaviti rijetko ili češće, čak i nekoliko puta tokom noći. Epizode su obično kratke, ali uzrokuju da se probudite i povratak u san može biti težak.

Noćna mora može uključivati ​​ove značajke:

  • Vaš se san čini živopisnim i stvarnim i vrlo je uznemirujući, često postaje uznemirujući dok se razvija.
  • Vaša san je obično povezan s prijetnjama ili pokušajima preživljavanja, ali može imati i druge uznemirujuće teme.
  • San vas probudi.
  • Osjećate se prestrašeno, tjeskobno, ljuto, tužno ili odvratno nakon što se probudite.
  • Znojni ste ili vam jako lupa srce dok ste u krevetu.
  • Nakon buđenja možete se prisjetiti detalja iz svog sna.

Problemi s nesanicom i kako ih pobijediti

Noćne more mogu biti potaknute mnogim čimbenicima, uključujući:

Stres ili anksioznost 

Ponekad obični stresovi svakodnevnog života, poput problema kod kuće ili školi, pokreću noćne more. Velika promjena može imati isti učinak. Doživljavanje tjeskobe povezano je s većim rizikom noćnih mora.

Trauma

Noćne more su česte nakon nesreće, ozljede, fizičkog ili seksualnog zlostavljanja ili drugog traumatičnog događaja. 

Deprivacija spavanja

Promjene u vašem rasporedu koje uzrokuju neredovna vremena spavanja i budnosti ili prekida ili smanjenja količine sna mogu povećati rizik od noćnih mora. 

Lijekovi

Neki lijekovi, uključujući određene antidepresive, lijekove za krvni tlak, beta blokatore i lijekove koji se koriste za liječenje Parkinsonove bolesti ili za pomoć u prestanku pušenja - mogu potaknuti noćne more.

Ostali poremećaji

Depresija i drugi poremećaji mentalnog zdravlja mogu biti povezani s noćnim morama. Noćne more mogu se dogoditi zajedno s nekim medicinskim stanjima, kao što su srčane bolesti ili rak. 

Zastrašujuće knjige i filmovi 

Nekim ljudima čitanje zastrašujućih knjiga ili gledanje zastrašujućih filmova, posebno prije spavanja, može uzrokovati noćne more.

Zanimljive činjenice o snovima:

  • Nove vještine i znanja poput učenja sviranja klavira pohranjuju se u memoriji dok spavate. Na taj ih se način lakše prisjećate. Stoga, kada želite svladati novu vještinu ili kada učite za neki ispiti, bitno je dobro se naspavati. 
  • Osoba može preživjeti duže bez hrane nego bez dovoljno sna. Jedanaest dana limit je koji osoba može izdržati bez spavanja. 
  • Čak 15% ljudi su mjesečari. Oni ne samo da mogu sjediti na krevetu ili lutati kroz sobe, već mogu napustiti kuću i putovati na velike udaljenosti dok spavaju. Uvjerenje da mjesečari ne treba probudio je mit. U mnogim slučajevima to je zapravo potrebno.      
  • Ljudi koji ne spavaju dovoljno imaju pojačan apetit jer im leptin (hormon koji regulira apetit) opada.   
  • U prvih 5 minuta nakon buđenja , mi zaboravimo 50% naših snova. Nakon još 5 minuta zaboravimo gotovo sve što smo vidjeli u snu.  Razlog tomu je aktivan rad mozga nakon vašeg buđenja. 

Što je sanjarica

Koliko često je normalno?

Prosječna osoba barem jednom tjedno ima noćnu moru i to je potpuno normalno, ali ako osoba ima učestale noćne more trebala bi potražiti pomoć.

Noćne more su glavni simptomi posttraumatskog poremećaja jer se osobe s traumama teško nose na svjesnoj razini i nemoguće ih je procesuirati na pravi način. Zapravo se događa da se ljudski mozak poigrava takvim iskustvima, pokušavajući u njima pronaći neki smisao.

Ipak, noćne more same po sebi ne ukazuju na neku mentalnu bolest već je potrebno tražiti i ostale simptome. Ako simptomi izostaju noćne more mogu biti znak potisnutih emocionalnih problema, a noćne more kkoje su pristune svaku ili svaku drugu noć mogu biti pokazatelj šizofrenije i bipolarnih poremećaja.

Sanjarica

Promjena životnog stila

Ljudi koji se bore s noćnim morama svake večeri bi se trebali zapitati jesu li mijenjali stil života ili doživjeli nekakvu naglu promjenu. Promjene u prehraniu, trauma, uzimanje novih tableta ili stres mogu biti okidač za češće pojave noćnih mora.

Isto tako ne bi trebali shvaćati olako niti promjene u dijeti jer izbacivanje određenih vrsta hrane može utjecati na promjene u količini spavanja, promjene u rasporedu spavanja i buđenje tijekom noći.

Ljudi koji pate eod kroničnih bolesti imaju tendeciju buđenja tijekom noći, pa su i veće šanse za pojavom noćnih mora. U tim slučajevima potrebno je provjeriti je li bol posljedica neke autoimune bolesti.

Foto: lograstudio/PixaBay

#nocnemore

#spavanje

#lošespavanje

#remfaza

#snovi

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ako ste propustili

29. kolovoza 2016.
Copyright © 2020 Zibar Studio
lockusercartmagnifiercross