0,00 kn

Tvoja košarica

Sigurna kupnja
13. svibnja 2017.

Zašto meso nije zdravo

Piše Ana Zibar
Osim što je vegetarijanski način prehrane koristan za zdravlje, koristan je i za našu planetu. Sve se više može čuti o štetnosti mesa, neprirodnom načinu uzgoja životinja i preradi mesa, zbog čega sve više ljudi postaje vegetarijancima. Vegetarijanstvo je sve više prisutno te je sve više biljojeda, što potvrđuje činjenica da čak tri milijuna Britanaca […]

Osim što je vegetarijanski način prehrane koristan za zdravlje, koristan je i za našu planetu. Sve se više može čuti o štetnosti mesa, neprirodnom načinu uzgoja životinja i preradi mesa, zbog čega sve više ljudi postaje vegetarijancima.

Vegetarijanstvo je sve više prisutno te je sve više biljojeda, što potvrđuje činjenica da čak tri milijuna Britanaca ne jede meso. Krivo je misliti da je vegetarijanstvo samo proizvod modernog načina života jer takav način prehrane seže daleko u prošlost.

Pojedini znanstvenici tvrde da su naši preci bili vegetarijanci sve do ledenog doba. U ledenom dobu sve je bilo prekriveno ledom pa je čovjek zbog preživljavanja počeo jesti životinje.

U Indiji je vegetarijanstvo bilo i ostalo uobičajeni način prehrane zbog filozofije o nenasilju na živim bićima.

Veliki pobornik vegetarijanstva bio je i filozof Pitagora čiji je etički cilj bio stvoriti univerzalni zakon koji će braniti ubijanje živih bića i jedenje njihovog mesa.

Zapadno tržište se trudi udovoljiti vegetarijancima otvarajući brojne vegetarijanske restorane te posebne vegetarijanske odjeljke u dućanima.

Nažalost mesna industrija je vrlo razvijena i donosi veliku zaradu, bez obzira što su rezultati istraživanja koje je donijela Svjetska zdravstvena organizacija potvrdili da svakodnevnim konzumiranjem crvenog mesa ili mesnih prerađevina osoba povećava rizik od raka debelog crijeva.

Mesne prerađevine sadrže konzervanse koji su na bazi natrija i koji proizvode još veće količine štetnih stanica u crijevima. Zbog čega su se stručnjaci složili da je potrebno izbjegavati crveno meso i mesne prerađevine, a što više konzumirati biljna vlakna, voće i povrće.

Način proizvodnje i ponuda na tržištu hrane je jedan od najvažnijih faktora što se tiče izbora načina prehrane. Zapadno se tržište sve više prilagođava zahtjevima potrošača koji zahtijevaju zdravu, organski i ekološki uzgojenu i prerađenu hranu.

Poboljšani i izmijenjeni standardi se prije svega odnose na meso koje mora biti hranjivije za ljude tako da sadrži manje masnoća i više omega 3 masnih kiselina i proteina.

Eko aktivisti tvrde da su životinjske farme štetnije od okruženja motornih vozila jer proizvod 20% plinova koji inače nastaju u staklenicima. Globalna transportna industrija proizvodi 14% štetnih plinova.

Proizvodnjom kilograma goveđeg mesa stvara se veća količina štetnih plinova, od četverosatne vožnje automobilom.

Kako bi smanjili unos mesa u organizam savjetuje se da krenete sa jednim danom u tjednu u kojem nećete konzumirati meso. Nakon nekog vremena uključite još jedan dan u tjednu i tako redom.

Alternative mesu su mahunarke, sjemenke, soja, proizvodi od soje, orašasti plodovi, mlijeko i mliječni proizvodi i pšenični proteini. Osigurajte si širok spektar aminokiselina miješajući različite vrste proteina u jedan obrok.

Ako jedete meso, ne pretjerujte u količini mesa koja po obroku ne bi trebala biti veća od šake.

Vodite brigu o unosu željeza u organizam te se potrudite svaki dan pojesti pet porcija voća i povrća.

Ukoliko jedete meso pazite da ga kupujete samo od poznatih proizvođača i nabavljajte posno meso sa što manje masnoće, jer se ostaci hormona rasta i antibiotika koji se koriste u uzgoju životinja najčešće zadržavaju u salu.

Foto: webandi/Pixabay

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ako ste propustili

5. rujna 2014.
10. studenoga 2014.
Copyright © 2020 Zibar Studio
lockusercartmagnifiercross